Priprema merenja

Stepen emisije nekog objekta zavisi od materijala i od strukture njegove površine. Navodi koliko infracrvenog emitovanja toplote objekat emituje u odnosu na idealan izvor toplote (crno telo, stepen emisije ε = 1) i predstavlja vrednost između 0 i 1.

Za određivanje površinske temperature beskontaktno se meri prirodno infracrveno emitovanje toplote, koje emituje ciljani objekat. Za pravilno merenje, na mernom alatu pre svakog merenja mora da se proveri stepen emisije i po potrebi da se prilagodi objektu merenja.

Stepeni emisije koji su programirani u mernom alatu su orijentacione vrednosti.

Možete da izaberete jedan od programiranih stepena emisije ili da unesete tačnu brojčanu vrednost. Željeni stepen emisije podesite u meniju <Merenje> → <Stepen emisije> videti Glavni meni.

  • Ispravna merenja temperature su moguća samo ako se podudaraju podešeni stepen emisije i stepen emisije objekta.

Što je stepen emisije manji, to je uticaj reflektovane temperature na rezultat merenja veći. Zbog toga prilikom promene stepena emisije uvek prilagodite reflektovanu temperaturu. Reflektovanu temperaturu podesite u meniju <Merenje> → <Reflektujuća temp.> videti Glavni meni.

Razlike u temperaturi koje prikazuje merni alat mogu biti posledica različitih temperatura i/ili različitih stepena emisije. Kod stepena emisije koji se veoma razlikuju, prikazane razlike u temperaturi mogu osetno da odstupaju od realnih.

Ukoliko se u mernom području nalazi nekoliko objekata merenja od različitog materijala odn. različite strukture, prikazane vrednosti temperature su tačne samo za objekte koji odgovaraju podešenom stepenu emisije. Kod svih drugih objekata (sa drugačijim stepenom emisije) prikazane razlike u boji se mogu koristiti kao znak za temperaturne relacije.

Površine sa jakom refleksijom ili sjajne površine (npr. sjajne pločice ili čist metal) mogu da iskvare prikazane rezultate ili da negativno utiču na njih. Po potrebi oblepite površinu za merenje tamnom, mat lepljivom trakom koja dobro provodi toplotu. Kratko sačekajte da se traka na površini temperira.

Kod reflektujućih površina vodite računa o povoljnom uglu merenja, da toplotno zračenje koje reflektuju drugi objekti ne bi dovelo do neispravnog rezultata merenja. Na primer, pri vertikalnom merenju spreda refleksija toplote vašeg tela može negativno da utiče na merenje. Kod ravne površine tako može da se prikaže silueta i temperatura vašeg tela (reflektovana vrednost) koja ne odgovara realnoj temperaturi merene površine (utvrđena vrednost odn. realna vrednost površine).

Merenje kroz transparentne materijale (npr. staklo ili transparentnu plastiku) u principu nije moguće.

Merni rezultati su utoliko tačniji i pouzdaniji, ukoliko su merni uslovi bolji i stabilniji. Pri tome nisu relevantne samo jake oscilacije temperature uslova u okruženju, na preciznost mogu negativno da utiču i jake oscilacije temperatura merenog objekta.

Merenje temperature infracrvenim zracima se pogoršava zbog dima, pare/visoke vlažnosti vazduha ili prašine u vazduhu.

Napomene za bolju preciznost merenja:

  • Da biste umanjili faktore ometanja između vas i merne površine, priđite što bliže objektu merenja.
  • Stoga pre merenja izvetrite prostorije, posebno ako je vazduh zaprljan ili ima pare. Sačekajte da se prostorija posle provetravanja temperira neko vreme, sve dok ne postigne ponovo uobičajenu temperaturu.

Sa desne strane displeja se prikazuje skala (g). Vrednosti na gornjem i donjem kraju se orijentišu prema maksimalnoj (f) odn. minimalnoj temperaturi (h) koje su prikazane na termovizijskoj slici. Za skalu se koristi 99,8 % ukupnih piksela. Dodeljivanje boje vrednostima temperature na slici se vrši ravnomerno (linearno).

Pomoću različitih nijansi boja se na taj način temperature mogu dodeliti ovim graničnim vrednostima. Temperatura koja se nalazi tačno između maksimalne i minimalne vrednosti je npr. dodeljena srednjem području boje na skali.

Za utvrđivanje temperature konkretnog područja pomerajte merni alat tako da krstić sa prikazom temperature (k) bude usmeren na željenu tačku odn. područje. U automatskom podešavanju spektar boja na skali je uvek raspoređen na celo merno područje unutar maksimalne odn. minimalne temperature linearno (= ravnomerno).

Merni alat pokazuje sve izmerene temperature u mernom području u međusobnom odnosu. Ukoliko se u jednom području, npr. u prikazu u boji, toplota prikazuje plavom bojom na skali boja, to znači da plava područja predstavljaju hladnije merne vrednosti u aktuelnom mernom području. Ta područja se mogu nalaziti u opsegu temperature koji eventualno može dovesti do povreda. Zbog toga uvek vodite računa na prikazane temperature na skali odn. direktno na krstiću.